Ima li Hrvatska dovoljno punionica za električne automobile? Istražili smo kako stojimo po tom pitanju
Električni automobili sve su češći odabir građana, posebice u zemljama zapadne Europe. Kako se tehnologija razvija, tako i oni postaju sve bolji, no veliki izazov u brojnim zemljama i dalje predstavlja infrastruktura za punjenje, odnosno punionice.
Koliko punionica za električne aute ima u Hrvatskoj?
Kakvo je stanje s punionicama u Hrvatskoj i ima li ih dovoljno?
Prema podacima u registru CRO IDRO koji datiraju iz sredine veljače 2025. godine, Hrvatska ima ukupno 597 skupnih mjesta za punjenje (jedna ili više postaja za punjenje na određenoj lokaciji) te 769 postaja za punjenje (odnosi se na infrastrukturu koja omogućava punjenje električnih vozila (EV), kao i drugih uređaja ili vozila koja koriste električnu energiju, kazali su za emisiju Automobiliona iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je nadležno za punionice.
Ukupan broj punjača odnosno priključaka na dan 11. veljače 2025. bio 1422, a od toga su 44 priključka omogućavala punjenje s više od 100kWh.
Koje vrste punionica postoje?
Podsjetimo, postoje takozvane brze postaje za punjenje (DC fast chargers) te one sporije (AC chargers), koje koriste naizmjeničnu struju (AC) za punjenje pa punjenje traje duže u odnosu na brze postaje.
Iz ministarstva su naglasili da se broj punjača u Hrvatskoj kontinuirano povećava, a poseban naglasak na postavljanje punionica bit će na TEN-T koridorima (Trans – European Network – Transeuropska mreža prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi), kako bi se osiguralo jednostavno putovanje električnim vozilima diljem EU.
Kako nadalje objašnjavaju, u praksi bi do kraja 2025. godine na svakih 60 kilometara na TEN-T koridoru trebala biti postavljena jedna punionica s minimalnom snagom od 400kW, a koja će se rasporediti na više punionica (barem jedna mora biti od 150kW). Do kraja 2027. godine na tim istim punionicama trebat će povećati snagu za 50% na 600kW (minimalno 2 punjača od 150kW).
“Obično se baterije pune do 80%, kasnije dođe do usporenja, tako da je za očekivati kako će punjenja trajati i manje vremena, izmjena vozila bi trebala biti prilično brza i ne bi trebale nastajati gužve”, dodaju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Sufinanciranje infrastrukture za punjenje
Hrvatska planira proširiti mrežu punionica za električna vozila, a tijekom 2025. godine očekuje se dodatni razvoj infrastrukture za alternativna goriva kroz Nacionalni plan opravaka i otpornosti pri čemu se očekuje postavljanje 1.300 brzih punionica.
“Obzirom na potrebu izgradnje brzih punionica pozivom za dodjelu bespovratnih sredstava će se definirati minimalna snaga od 50 kW po punionici. Također, značajno sufinanciranje brzih punionica na TEN-T mreži se očekuje kroz CEF fond (CEF – Instrument za povezivanje Europe) koji predstavlja ključni instrument financiranja EU-a za ulaganja u infrastrukturu na europskoj razini”, kazali su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Hrvatska ima postavljene punionice na svakih 50 kilometara autocesta, što je u skladu s ciljem koji je postavljen za Transeuropsku prometnu mrežu. No, ono što će u budućnosti trebati jest povećati snagu punionica, u skladu sa zahtjevima nove Uredbe o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva (AFIR).
“U Hrvatskoj je uspostavljen pravni okvir za razvoj infrastrukture za alternativna goriva, uključujući postavljanje punionica za električna vozila. U tijeku je izrada novog Zakona o infrastrukturi za alternativna goriva kojim se osigurava provedba AFIR Uredbe koja je stupila na snagu 13. travnja 2024.”, rekli su iz resornog ministarstva.
Pitamo vas:
