Dalmatinska marenda puno je više od običnog obroka: ‘Oko toga se vrti filozofija našeg domaćeg čovika’

Bez dobrog i kvalitetnog obroka, teško da možemo bilo što u životu napraviti. Hrana nas pokreće, ona nas drži na životu, a jedan od dražih obroka u danu svakako je onaj kojeg u morskom podneblju nazivaju “marenda”. Marenda je užina, obrok koji dolazi između doručka i ručka. S obzirom da se hrvatska gastronomija razlikuje po regijama, razlikuje se i marenda.

Taj specifičan obrok koji je u nekim podnebljima svojevrsni način života, na poseban je način 2022. godine oživjela Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije na čelu s direktoricom Ivanom Vladović, pokrenuvši turistički projekt pod nazivom “Dalmatinska marenda”.

Marenda kao filozofija življenja

Riječ je, kako nam kažu iz TZ Splitsko-dalmatinske županije, o projektu kojem je cilj oživjeti izvornu dalmatinsku gastronomiju, drevne recepture i običaje lokalnoga stanovništva.

“Valja istaknuti kako marenda u Dalmaciji nije samo puko jelo, u TZ SDŽ vodili su se time da marendu prikažu kao filozofiju življenja u ovoj regiji, hedonizam i istinsko uživanje u gastronomiji. Marenda je u suštini dio tradicije i običaja života u Dalmaciji. Kako bi našim dragim gostima predstavili svo šarenilo okusa i mirisa dalmatinske kuhinje, “zaronili” smo u stare kuharice i prionuli istraživanju drevnih recepata naših baka i djedova. Izdvojili smo pritom najbolje od dalmatinske spize, primjerice pašticadu, pohane srdele, sipu, bakalar na bilo, slastice iz Imotskog kraja, preko Trogira (rafioli) pa sve do Splita“, dodaju.

Iz TZ Splitsko-dalmatinske županije navode kako projekt Dalmatinske marende nije predstavljen isključivo zbog jačanja turističke slike i privlačenja inozemnih posjetitelja, već ključnu ulogu u pokretanju ovoga projekta zauzima zaštita i promicanje kvalitete života domaćih stanovnika.

“Projekt Dalmatinska marenda nije samo gastronomskog karaktera, on je svojevrsna poveznica svih društvenih komponenti, oko toga se vrti filozofija našeg domaćeg čovika”, pojašnjavaju nam.

Naime, gostu se kroz žlicu jela želi prezentirati punoća doživljaja destinacije, gdje se sjedanjem za stol u određeno doba dana, od 10-13 h (što je uobičajeno vrijeme za marendu) može uživati u tradicionalnim jelima karakterističnim za naš kraj.

“Što se tiče održivosti turističke ponude na ovaj način rasterećujemo ugostitelja prebacujući fokus s najopterećenijeg dijela dana, a to je posluživanje večere. Jela dalmatinske marende su koncipirana na način da su jednostavna, od samog načina pripremanja do načina posluživanja…u jednoj teći. Prezentacijski neatraktivna, ali baš u toj jednostavnosti leži sva ljepota. Punoća ukusa i mirisa su ono što vas drži za stolom, uz pismu, besidu i pokoju ćakulu. Dalmatinska marenda je u prošlim vremenima bila svojevrsna društvena kronika. Sve te specifičnosti trudimo se prikazati gostima kako bismo im približili ljepotu življenja u Dalmaciji”, istaknula je Ivana Vladović.

Domaća autohtona jela

Dalmatinska marenda obuhvaća sva autohtona, domaća dalmatinska jela i proizvode, a Splitsko – dalmatinska županija može se pohvaliti raznolikim gastronomskim specijalitetima, počevši od jela koja su tradicionalna za obalni pojas, preko otoka pa sve do Dalmatinske zagore.

“U našoj županiji toliko je različitosti u gastronomskoj ponudi, gdje god dođete u Dalmaciji imat ćete uvijek nešto novo, specifično za probati. Primjerice – pašticadu, tripice, brudet, zatim u Sinju u Zagori možete probati arambaše, na Braču vitalac, u Vrlici uštipke, pa sve do slastica poput trogirskih rafiola, imotske torte, rožate, fritula i slično. S obzirom na to da se danas sve češće prilagođavamo “hiperglobaliziranim” trendovima, pa tako i u pogledu gastronomske ponude, jedan od ciljeva jest da ova domaća autohtona dalmatinska jela ponovno ožive i vrate se na menije restorana”, kažu iz TZ Splitsko-dalmatinske županije.

U cijelom projektu nisu sami, a partneri su od samog su početka i Udruga Šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER) na čelu s masterchefom Željkom Nevenom Bremecom koji je osmislio master classove pripreme jela Dalmatinske marende za različite vrste objekata i varijante posluživanja te ih od travnja provodi u sklopu besplatnih edukacija na temu gourmet brendiranja destinacija.

Edukacijama se mogu pridružiti svi zainteresirani dionici u turističkom sektoru, počevši od ugostitelja, kuhara, gastronoma, hotelijera i ostalih. U travnju i svibnju edukacije su se provodile u brojnim mjestima diljem županije, a u planu je nastavak edukacija i master classova, dodaju.

U planu nastavak serijala i kuharica

Za potrebe projeka, osmišljen je i poseban vizualni identitit te brendirana platforma. “Svi sudionici projekta, s obzirom na to da su morali zadovoljiti visoke standarde u pogledu kvalitete, autentičnosti, autohtonosti, prošli su kroz proces verifikacije, stoga, oni objekti koji poslužuju Dalmatinsku marendu imaju njezin logotip u obliku naljepnice. Svakako, kreirali smo i posebnu sekciju Gastro & Wine na našem web portalu na kojoj su pohranjeni svi recepti, zanimljive priče i fotografije naših izvornih dalmatinskih jela”, kažu iz TZ-a.

Za potrebe promocije projekta snimljeno je i šest epizoda serijala Dalmatinska marenda kojima se zorno prikazuje na 3 svjetska jezika dalmatinski način življenja i blagovanja u Splitu, Krilu Jesenicama, Sinju i Makarskoj, a u pripremi je još 6 epizoda kako bi se prikazala gastro baština Imotskog, Kaštela i otoka Brača.

Uz videa, u pripremi je i kuharica, koja će uz tradicionalna jela i recepture sadržavati i popis svih gastro manifestacija koja se događaju na njihovom području, kao i popis objekata koji poslužuju Dalmatinsku marendu, pojašnjavaju za portal Putne priče iz Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.