Kako bi izgledao naš život da nema oceana? Znanstvenica objasnila važnu ulogu mora u klimatskim promjenama

Mora i oceani zauzimaju skoro tri četvrtine Zemljine površine. Bez njih, teško da bi bilo života na Zemlji kakav imamo, a baš na današnji dan, 8. lipnja, obilježava se njihov dan – Svjetski dan mora i oceana.

Zašto su mora i oceani važni, od čega nas štite te koje promjene uzrokovane klimatskim promjenama znanstvenici uočavaju u njima? Odgovore na sva ova pitanja u intervjuu za portal Putne priče dala je hrvatska znanstvenica dr.sc. Natalija Dunić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Dunić je uvodno kazala da nema mora i oceana i da nema te bioraznolikosti u morima i oceanima, danas život na kopnenom dijelu ne bi bio takav na kakav smo mi navikli.

“Najbitnija stvar je da je to jedan regulator čitavog zemljinog ekosustava. U moru postoje razni organizmi, to je sve jedna velika bioraznolikost koja je bitna i za nas na kopnu. Ona proizvodi kisik – ako je putem fitoplanktona, onda uzima ugljični dioksid iz atmosfere i putem fotosinteze stvara se kisik koji nam je potreban za život”, rekla je dr.sc. Natalija Dunić.

Mora i oceani kao obrana od klimatskih promjena

“Svi znamo da je ugljičnog dioksida svake godine sve više i više u atmosferi. Fitoplankton je jedan od organizama koji nama uzima višak CO2 i na takav način ublažava klimatske promjene koje iz godine u godinu osjećamo sve jače. Da nema takvih nekih organizama u moru, vrlo vjerojatno bi temperatura na Zemlji puno jače porasla nego što mi bilježimo danas”, rekla je.

Dodala je da se u moru događaju razno razni procesi. Neke mi vidimo, ali neki nisu okom vidljivi. No to ne znači da ne postoje – oni su i dalje tu.

Svake godine, sve više osjećamo štetan utjecaj klimatskih promjena, a zanimljivo je da su regulatori tih štetnih utjecaja upravo mora i oceani. “Kada je u pitanju globalno zatopljenje koja nema utječe na naglu promjenu klime koju osjećamo, dva su bitna faktora. Prvi je apsorpcija ugljičnog dioksida. Dokle god imamo organizme koji se nalaze u moru, sustav uspijeva velik dio količine ugljičnog dioksida iz atmosfere apsorbirati i procesom fotosinteze dalje obrađivati”, kazala je.

Dodala je da su staklenički plinovi važni za održavanje temperature kakvu znamo na zemlji te da moramo imati optimalnu količinu tih stakleničkih plinova.

“More je jedan veliki regulator u smislu da upija dodatnu energiju. Da more ne upija određeni dio energije, u atmosferi bi se puno više energije zadržavalo. Budući da more upija, dio te već povećane temperature koja se nalazi oko nas biva apsorbirano u more”, ističe.

Zbog temperatura migriraju ribe

Ono što je štetno i to treba imati na umu – apsorpcija ugljičnog dioksida nije beskonačna. “Ako mi stavljamo više ugljičnog dioksida, ne znači da će biti više fitoplanktona. I da bude, nije dobro jer bi se more zagušilo. Treba imati optimalnu razinu”, upozorava Duniić.

S druge strane, ta energija koju upija more, podiže temperaturu mora i onda organizmi koji žive tamo, nije im baš ugodno. Zimska temperatura u Jadranskom moru na koju smo navikli u dubljim slojevima da bude od 7 do 11 stupnjeva, sada je odjednom 15. Top je puno pa se organizmi trude migrirati na neka hladnija područja, što nije baš jednostavno u Jadranskom moru jer je to poluzatvoreno more.

Zbog tih dodatnih cirkulacija koje imamo u Mediteranu i Jadranu, zbog toga što nam dolazi toplije more, nama sa cirkulacijama dolaze vrste koje nisu baš tipične za Jadransko more. To su više neke tropske vrste.

Kaže da oni na institutu svake godine imaju sve više prijava o novim vrstama.

Na klimatske promjene se moramo naviknuti

Govoreći o promjenama vremena koje imamo zbog klimatskih promjena, Dunić ističe da se moramo naviknuti na to. “Nažalost, stvari se mijenjaju. Stvari su već u procesu. Od industrijske revolucije do danas taj ugljični dioksid je toliko promjena donio. I da sada sve stane, da mi nemamo više emisiju ugljičnog dioksida u atmosferu nego da krene taj prirodni ciklus koji je normalan za Zemlju, neće se stvari zaustaviti. Što ne znači da se neće ublažiti”, kazala je.

Istaknula je da je prilagodba na trenutnu situaciju jako bitna, a da bi se čovjek mogao prilagoditi, mora biti osviješten.

Govoreći o osviještenosti, Dunić je mišljenja da je dobar dio ljudi osviješten. “Međutim postoji postotak ljudi koji i dalje iz nekog razloga negira – je li to zbog straha, zbog straha od promjene, zbog ugroze – ne znam zašto”, kaže.

I mi kao pojedinci možemo raditi na tome da štitimo mora i oceane. “Polazim od sebe, neću davati savjete kojih se ja ne pridržavam. Prvo smanjiti upotrebu plastike. Znam da je to teško, ali kada je već upotrebljavate, onda je reciklirajte. Ona je najvažnija za recikliranje”, kazala je.

“Svatko od nas može sudjelovati u akcijama čišćenja plaža ili podmorja. Također, svatko od nas može i podržati takve projekte”, kazala je.

Znanstvenica je istaknula i još jednu, pomalo i simpatičnu stvar kako možemo čuvati more. “Mi znanstvenici volimo često mjeriti na moru, ali ne možemo svaki dan biti na moru. Imamo neke uređaje koje postavimo i oni mjere. Molim sve građane ako vide nekakve uređaje – nemojte ih dirati”, apelirala je Dunić.

“Ako mi svi ljudi radimo male korake, kada se pozbroje ti svi koraci, to je jedan veliki korak”, rekla je na kraju razgovora dr.sc. Natalija Dunić sa splitskog IOR-a.

Cijeli intervju pogledajte na našem Youtube kanalu u nastavku.