Ovako se Božić slavi diljem Europe: Dječici u Španjolskoj darovi stižu tek za Sveta tri Kralja

Katolička crkva danas slavi Božić, blagdan rođenja Isusova. Božić se slavi diljem svijeta, a slavlja se razlikuju od zemlje do zemlje. Za Božić tradicionalno kitimo bor, a ispod bora se postavljaju jaslice koje se razlikuju od naroda do naroda.

Mnogo je različitih običaja oko proslave Božića, a slavlja se razlikuju diljem Europe, piše portal djeca.hrdjeca.hr. Primjerice, u Finskoj se na Badnjak kiti bor, okuplja obitelj, sluša nacionalna radioemisija i odlazi se u saunu. Usto, običaj je i da se za Božić posjećuju grobovi preminulih članova obitelji. Često se osim u kući okiti i živo drvo pokraj kuće, na koje se objese lampioni i slatkiši.

U Danskoj je običaj da se svake adventske nedjelje u dom pozivaju gosti kako bi svi zajedno upalili po jednu od četiriju svijeća na adventskom vijencu. Pritom odrasli piju tradicionalni topli napitak od crvenog vina, grožđica i začina (glog), a djeca sok.

U Švedskoj božićni blagdani započinju 13. prosinca, na sv. Luciju, koja ima vrlo veliku ulogu u njihovoj tradiciji. Božićna drvca kite se jabukama, svijećama, slamnatim ukrasima i figuricama gnoma – patuljka s crvenom kapicom na glavi, koji je čest lik njihovih legendi. Priprema se obilje ukusnih jela, a tradicionalno i obvezno jelo je jedna vrsta rižine kaše u koje se sakrije badem. Vjeruje se da će se onaj tko u svojoj zdjelici nađe badem i sljedećoj godini udati ili oženiti.

U Irskoj se na Badnjak u prozore stavlja crvena svijeća ukrašena grančicama božikovine, koja gori kao putokaz za Mariju i Josipa, koji u hladnoj zimskoj noći traže zaklon. Običaj je i da se nakon božićnog objeda pred vratima kuće ostavlja kruh i mlijeko kao znak dobrodošlice svim namjerncima. Ispeku se tradicionalnu kolačići od sjemenaka za svakog ukućana, a kuhaju se i tri pudinga: jedan za Božić, drugi za Novu godinu i treći da Sveta tri kralja.

U Francuskoj na jugu zemlje postoji običaj da se na Badnju večer u kaminu ostavi komad drva koji mora gorjeti do jutra. A djeca na Badnjak ostave svoje cipele kraj kamina, da ih do jutra Djed Mraz napuni darovima.

U Bugarskoj se sprema blagdanska trpeza

U Poljskoj četiri adventske nedjelje predstvaljaju četiri tisuće godina čekanja Isusovog dolaska, a u nekim se domovima zadržao običaj da se proriče budućnost iz voska na vodi. U zdjelicu hladne vode ulije se rastopljeni vosak sa svijeće i prema tome kako se on oblikuje pokušava se odgonetnuti budućnost.

U Bugarskoj postoji vrlo važan običaj na Badnju večer u kojemu sudjeluje cijela obitelj. U obitelji se priprema 12 različitih vrsta jela od povrća, voća i raznih sjemenki (bez mesa). Svako jelo predstvalja jedan mjesec u godini, a simbolika je u tome što se želi pokazati da će u sljedećoj godini obitelj uvijek biti sita i da će godina biti dobra. Kada se cijela obitelj okupi oko stola, običaj nalaže da svi počnu jesti u isto vrijeme i da se nakon jela svi oko stola dignu u isto vrijeme.

U Grčkoj je tradicionalni običaj da na Badnju večer dječaci obilaze kuće, pjevaju božićne pjesme i sviraju na bubnjevima i trianglima. Za to ih nagrađuju slatkišima, orasima, suhim voćem i sitnim igračkama. Nije običaj da se članovi obitelji međusobno daruju. Umjesto toga odnose se mali darovi djeci u bolnice i sirotišta.

U Španjolskoj je većina običaja slična našima, ali se djeca darivaju poslije. Tek 6. siječnja na balkonu ostavljaju svoje cipele kako bi ih na svojem putu do malog Isusa tri mudraca napunila raznim darovima. Djeca ostavljaju i slamu za deve kojima dolaze tri kralja.