Od spavanja u vinogradu do posjete vinskim špiljama: Ovo su hit ideje za proslavu Martinja u Sloveniji

Za mnoge najveći jesenski praznik, Martinje, koje se ove godine slavi 11. studenog, tradicionalno se obilježava i u susjednoj Slovenija, koja ima bogatu tradiciju pravljenja vina i vinarstva. Martinje se slavi ne samo u svim slovenskim vinorodnim regijama, nego od Sredozemnog mora do Panonske nizine, piše slovenska turistička zajednica. Korijeni proslave navodno potječu iz keltskog praznika kojim se odavala počast plodnosti jeseni u poljima i vinogradima. Sveti Martin, biskup iz Toursa u Francuskoj mađarskih korijena, činio se kao najprikladniji nasljednik i zaštitnik ovog, za vinare, iznimno važnog vremena.

Martinje u Sloveniji možete proslaviti na zaista razne načine – od vožnje biciklom kroz vinograde pa sve do zdravice s prijateljima u vinogradu.

I ove godine, diljem Slovenije organizirane su proslave Martinja, a uz dobru kapljicu, tu su i tradicionalni specijaliteti većinom od peradi koji su se posluživali povodom ovog blagdana – pečena guska ili patka s mlincima i pirjanim crvenim kupusom, ali i pogača, potica i druge slatke delicije.

Inače, vinogradarstvo i vinarstvo Slovenije predstavljaju tri vinorodne regije s 9 vinorodnih revira. Prva pisana svjedočanstva o vinogradarstvu na području današnje Slovenije datiraju još iz 3. stoljeća prije Krista. Posebnost slovenskog vinogradarstva i enologije su pojedine autohtone sorte grožđa i vina. Među njima, dva doista posebna vina su kraški teran i dolenjski cviček, a tu su i zelén, pinela, grganja, klarnica i druga.

Drugačija proslava Martinja

Tijekom proslave Martinja mlado vino možete kušati gotovo u cijeloj Sloveniji. Ne samo u restoranima, gostionicama, vinotekama te na organiziranim Martinjskim proslavama, već i u primjerice samim vinogradima, ali i u špiljama gdje se čuvaju vina.

Primjerice, sjajan izlet povodom Martinja je posjet špiljama Repnice na dnu Panonskog mora. Riječ je o pećinama iskopanim u kvarcnom pijesku, koje su služile za skladištenje repe tijekom zime, kada je repa bila glavno krmivo za stoku. Nakon napuštanja ovakvog načina skladištenja, repnice su postale ostaci prošlih vremena, a mnogi su ih vinari prenamijenili u prostor za čuvanje i kušanje svojih vrhunskih vina. Ovo pruža priliku za doista jedinstven doživljaj posjetom ovim i do 200 godina starim špiljama u selima Brezovica, Bizeljsko, Pišece i Globoko.

Još jedna sjajna ideja je posjet Osmice wine barovima, koji se nalazi u primorskoj  vinskoj regiji. Osmice su povremeni vinoteci s tradicijom dužom od 200 godina, čija je lokacija još uvijek označena grančicama bršljana. Za vrijeme carice Marije Terezije i austrijskog cara Josipa II., vinari i težaci su smjeli osam dana prodavati višak vina od prethodne godine u vinoteci pod granom. Kasnije su ove vinoteke prozvane osmice (osmice – što označava osam dana prodaje vina), a grane bršljana i danas se koriste za označavanje njihovih lokacija. Ove događaje najviše ćete pronaći u Vipavskoj dolini, na Krasu i u slovenskoj Istri.

Želite li provesti Martinje u nešto mirnijem tonu, tu je i jedinstven odmor u vinogradu. U ovoj interesantnoj turističkoj ponudi povezano je 40 različitih vinograda koji pozivaju na doživljaj krajolika i vinske kulture Dolenjske. Gostoljubivost mještana je bezgranična, jer vam vlasnici ne samo da daju ključ od vikendice, već i vinskog podruma punog vinskih bačava u kojem možete kušati najbolja vina ovog kraja.

FOTO: Slovenian tourist board