Grad zmajeva i dobre vibre: Dobrodošli u Ljubljanu, slovensku metropolu koja pršti znamenitostima i oduševljava čistoćom

Od 1. siječnja, odnosno ulaskom u Schengenski prostor, putovanja preko granice postala su puno jednostavnija jer sada u Europu možemo bez dugih stajanja i čekanja na graničnim prijelazima. Jedna od destinacija koju rado pohodim zadnjih mjeseci je i susjedna Slovenija. Ta prekrasna, zelena zemlja, oduševljava me već dugi niz godina svojim krajolikom, prirodom i prekrasnim dvorcima, a od kada su “izbrisane” granice, Slovenija nam se svako malo nađe na putu.

Nedavno smo iskoristili jedno divno nedjeljno popodne za obilazak slovenske metropole, grada Ljubljane. Smještena na manje od dva sata vožnje od Zagreba, Ljubljana je najveći slovenski grad, a prema podacima iz 2016. godine, broji gotovo 280 tisuća stanovnika.

Bogata povijest

Pod današnjim imenom, kao Laibach, Ljubljana se prvi puta spominje 1144. godine, a povijest nas uči da je prava grada dobila 1220. godine. Od 1335. godine Ljubljana je bila u posjedu Habsburgovaca, a habsburška vladavina bila je prekinuta u razdoblju 1809. do 1813. kada je Ljubljana bila glavni grad francuskih Ilirskih provincija.

Nakon raspada Austro-Ugarske Ljubljana je ušla u sastav Kraljevine SHS, a novom administrativnom podjelom 1929. postala je glavni grad Dravske banovine. Nakon Drugog svjetskog rata, Ljubljana je glavni grad jugoslavenske Socijalističke Republike Slovenije, a ulogu glavnog grada je zadržala i nakon osamostaljenja Slovenije 1991. godine. Politika se posljednjih godina u Ljubljani nije baš previše mijenjala, jer tamo je, naime, već 16 godina gradonačelnik Zoran Janković, koji je krajem studenog 2022. godine šesti puta uzastopce izabran za čelnog čovjeka slovenske metropole.

Tijekom povijesti, Ljubljanu su dosta puta pogađali potresi pa je tako poslije potresa 1511. godine obnovljena u renesansnom stilu, dok je nakon katastrofalnog potresa 1895. godine obnovljena u neoklasicističnom i secesijskom stilu.

Pitoma, ljupka te jako ugodna za šetnju, Ljubljana je danas pravi mamac poželite li na neki kraći izlet. Taj je grad pun raznih znamenitosti koje vrijedi vidjeti! Grad vrvi ljudima i turistima koji uživaju u šetnjama uz rijeku Ljubljanicu, kao i širim centrom grada gdje se nalaze kafići, restorani, slastičarne te brojne trgovine.

Zašto kažem da je Ljubljana pitoma? Pa, ima tu neku dobru vibru koja se proširi čovjekom kada dođete u grad. Iako je riječ o najvećem slovenskom gradu, u Ljubljani se niti jednog trenutka nećete osjećati nesigurno. Sve je opušteno, lijepo, ljudi ima na sve strane i grad diše punim plućima.

Svi odreda su jako ljubazni, i ako zapnete s jezikom, rado će vam naši susjedi pojasniti i na hrvatskom.

Ako u Ljubljanu dolazite automobilom u nedjelju, parking je besplatan tako da slobodno parkirajte i u užem centru grada. Mjesto će se već negdje pronaći. Nema straha niti što se gužvi tiče, jer jednako kao i u Zagrebu, i u Ljubljani je nedjeljom promet miran, a ceste su prohodne. Kafići i restorani su otvoreni, no trgovine su većinom bile zatvorene.

Legenda o zmaju

Naš đir po Ljubljani započeo je prolaskom kraj Zmajskog mosta, gdje su nas pozdravili ljubljanski zmajevi iznad kojih su se nazirale siluete Ljubljanskog grada.

Zmaj je inače zaštitni znak Ljubljane, a uz zmaja se veže i jedna legenda. Prema legendi, Ljubljanu je utemeljio mitološki grčki junak Jason, koji je ukrao zlatno runo od kralja Aitesa te je potom s Argonautima pobjegao na brodu Argo preko Crnog mora u Dunav i Savu sve do Ljubljanice. Tamo su Argonauti rastavili brod, odnijeli ga do Jadranskog mora, gdje su ga ponovno sastavili i vratili u Grčku. Na putu prema moru, na izvoru rijeke Ljubljanice, zaustavili su se kraj velikog jezera i močvare u kojoj je živio zmaj. Jason se uhvatio u koštac sa zmajem, porazio ga i ubio.

Simbolika zmaja u gradu je prisutna od davnina. U srednjovjekovnom gradskom grbu bio je prisutan kao ukras iznad grba, a nešto kasnije je zauzeo središnje mjesto. Simbolika zmaja postupno se mijenjala od čudovišta do zaštitnika grada, personificirajući snagu, hrabrost i mudrost. Inače, zmajevi zaista dominiraju Ljubljanom pa ćete tako u suvenirnicama moći kupiti brojne suvenire s motivom zmaja – od magneta, figurica, privjesaka pa sve do plišanih zmajeva u raznim bojama.

Nakon susreta sa zmajevima, šetnju Ljubljanom nastavili smo Petkovšekovim nasipom do Mesarskom mosta. Riječ je o pješačkom mostu preko rijeke Ljubljanice koji povezuje ljubljansku tržnicu i Petkovšekov nasip. Most je inače interesantan jer se na njemu nalazi na tisuće lokota, na kojima su ispisana imena onih koji su si međusobno obećali ljubav.

Obiđite Ljubljanski grad

Prođete li preko mosta, a onda i tržnice, za par minuta doći ćete do uspinjače koja vodi do veličanstvenog Ljubljanskog grada.

Ovaj dvorac, osim što se nalazi na fantastičnoj lokaciji pa s njega puca divan pogled na cijeli grad, nudi i brojne zabavne i edukativne sadržaje za posjetitelje, a u sklopu njega nalaze se i kafići i restorani gdje možete predahnuti, odmoriti te popiti i pojesti nešto fino.

 

Do dvorca možete automobilom, ali i pješke. Odlučite li do Ljubljanskog grada uspinjačom, cijena povratne karte po osobi iznosi 6 eura. Planirate li razgledati i neke unutarnje sadržaje u dvorcu, cijena će biti nešto skuplja.

Nakon obilaska Ljubljanskog grada i šetnje oko divne građevine, uhvatila nas je glad pa smo stali u restoranu Vodnikov hram koji se nalazi u podnožju uspinjače.

Siti i zadovoljni, šetnju nastavljamo uz Ljubljanicu sve do Prešernovog trga, a u međuvremenu smo malo skrenuli s puta da vidimo i obiđemo zgradu Državnog zbora u Ljubljani (njihov parlament).

U nedostatku vremena nismo uspjeli do parka Tivoli i ljubljanskog Zoološklog vrta, a te dvije zanimljive lokacije ostavili smo za idući posjet Ljubljani.

Čista i uredna

Grad je pun prekrasne arhitekture koja me u pojedinim djelovima jako podsjećala na Varaždin, a grad se može pohvaliti i titulom zelene prijestolnice Europe. Jako je uredan i čist i nigdje na cesti nećete vidjeti niti jedan bačeni papirić. Na svakom koraku postavljeni su koševi za smeće pa se smeće zbog toga ne razvlači gradom.

Još jedna stvar koju sam primijetila, a koja je po mojem mišljenju jako dobra je dosta javnih WC-a u gradu, a koji se većinom plaćaju (oko 50 centi). Nedostatak javnih toaleta nešto je što me jako ljuti općenito i mrzim kada moram sjesti u kafić samo da bih koristila toalet. U Ljubljani toga nema, a WC-i su, koliko sam uspjela vidjeti, dostupni na najfrekventnijim mjestima u gradu.

Od Zagreba do Ljubljane stići ćete za manje od dva sata, a za putovanje njihovim autocestama bit će vam potrebna vinjeta koju u par klikova možete kupiti online.

Puna zanimljivosti i znamenitosti, slovenska metropola stvarno je divan grad koji biste svakako trebali staviti na svoju putnu listu, a osim automobilom, jeftinija varijanta posjeta Ljubljani je i vlak iz Zagreba te jeftine autobusne karte.

Video đir iz Ljubljane pogledajte na Youtube kanalu “Putne priče”.